Traži za: Prodma.ru. Svježi, vrlo svježe nakon.

1 SVEUILITE U SPLITU POMORSKI FAKULTET U SPLITU Pomorske tehnologije jahta i marina IVO MARINKOVI SEMINARSKI RAD iz komunikologije Split, svibanj 2009. 2 SVEUILITE U SPLITU POMORSKI FAKULTET U SPLITU Pomorske tehnologije jahta i marina IVO MARINKOVI KOMUNICIRANJE BOJOM SEMINARSKI RAD Predmet: KOMUNIKOLOGIJA Mentor: dr. Mila Nadrljanski Rogulji Student: Ivo Marinkovi, MB: 6063096 Split, svibanj 2009. 3SADRAJ Stranica 1. MEDIJI I ULOGA BOJE. TEORIJA BOJE.

Definicija boje. Optiki pojam boje. Naini dobivanja boja (modeli mijeanja boja). Aditivni ili RGB model. Suptraktivni ili CMYK model.

Slikarsko mijeanje boja.11 4. KRITERIJI OBLIKOVANJA PORUKE U BOJI. Sklad boja. Kontrast boja.

Kontrast boje prema boji i svijetlih boja prema tamnima. Kontrast meu toplim i hladnim bojama. Emotivni doivljaj boje. BOJA U NEKIM MEDIJIMA.

Tiskani dokumenti. 20 Stranica 5.2.

Predloci za prezentacije (slajdovi). Web stranice. Upotreba boje u pomorskoj komunikaciji.

26 LITERATURA. 27 POPIS TABLICA. 28 POPIS ILUSTRACIJA. UVOD apredak i mo neke zemlje vie se ne temelji na mehanizaciji i na neobnovljivim prirodnim resursima (rude, nafta), a time i na visokom stupnju potronje energije.

Najrazvijenije zemlje postepeno prelaze u informacijsko drutvo koje se zasniva na obnovljivim reursima: znanju i informacijama, biolokim i sunevim izvorima energije. Danas se mo neke zemlje mjeri koliinom, protokom i dostupnosti informacija. Prijenos informacija, iskustava i stvaranja novih znanja i ideja je sutina komunikacijskog procesa.

Komunikacija je temeljni socijalni proces koji ima toliko uspjeha koliko je uspjean prijenos informacija i ideja izmeu poiljatelja i primatelja radi meusobnog sporazu-mijevanja. Cilj dobre komunikacije je uiniti taj prijenos to boljim, brim i uspjenijim. Upravo je to predmet izuavanja komunikologije, znanosti o komuniciranju i meuljudskim odnosima kako bi se oni podigli na to viu razinu.

Informacija nije ni materija, ni energija. Ona objedinjuje sadraj misaonu vrijednost i formu njezinog materijalnog nositelja. Taj materijalni nositelj je najee papir, platno ili zaslon i boja. Razumije se da je bit informacije njezina misaona vrijednost, a ne npr.

Animiranje Pozadinu Slajda U Programu Powerpoint 2016 Za Mac Free

Papir i boja. Meutim, danas postoje sve vei zahtjevi za formom tj. Tenja da se informacija oblikuje na to privlaniji i upeatljiviji nain potujui odreene kriterije. Upravo u tu svrhu veliku ulogu treba odigrati boja.

Slika1: Boja kao izraajno sredstvo N 6 2. MEDIJI I ULOGA BOJE Sudbina jedne ideje moe biti dvojaka: moe biti razumljiva i prihvaena ili pak nerazumljiva a time i neprihvaena. Vano je da se ideje, zamisli predoe tako da budu prihvaene i da zatim konano postignu cilj, tj. Da budu primijenjene. Tu osobitu ulogu imaju MEDIJI. Medij je sastavni dio poruke i ima utjecaj na oblikovanje poruke, a zatim na njeno razumijevanje. Mediji mogu biti tiskani ili elektroniki (pisani dokumenti, crtei, slajdovi u prezentacijama, web stranice na internetu i dr.).

To su mediji neverbalne komunikacije koji u sprezi s verbalnom komunikacijom, ili pak samostalno, utjeu na prihvaanje neke poruke. U svim tim medijima boja igra veliku ulogu kako bi doarala raznolikost postojee stvarnosti, istaknula neku poruku i uinila je estetskom, privlanom. Izbor medija je pri tome vrlo vaan. Nitko normalan ne bi slijepom napisao propagandno pismo niti bi gluhome uputio govornu poruku. Komunikacija nas ui da je svaki ovjek slijep ili gluh na neki oblik priopavanja.

Zato je vaan NAIN odailjanja poruke kako bi ona izazvala pozitivnu reakciju. To ovisi o tome TO nudimo (oblikovanje i sadraj poruke) i KAKO to inimo (izbor medija).1 Pisanu informaciju moemo smatrati cjelovitom i efikasnom ako sadri uz tekst i sliku (crte ili fotografiju).

Poznata je stara kineska izreka da slika kazuje vie od tisuu rijei, pogotovo slika u boji. Danas nam u integriranju svih elemenata informacije pomae raunalo.

Njime je mogue tekstu i slici jo dodati pokret i zvuk pa tako dobivamo MULTIMEDIJALNE sadraje. 1 Sria, V.: Upravljanje kreativnou kolska knjiga, Zagreb, 1992. 7Komuniciranje slikom je staro gotovo kao i ljudski rod. Poeci pismenosti se takoer osnivaju na slikama (slikovno pismo, a zatim i pojmovno pismo). Egipani su bojom crtali hijeroglife (pojmovno pismo) na zidovima grobnica, a kasnije su bojom pisali po papirusu.

Slika 2: Egipatski hijeroglifi na zidu grobnice Slika 3: Egipatski hijeroglifi Izvor: www.3.ttf.hr Izvor: www.magicus.info Simboli slikovnog pisma, tzv. Piktogrami koriste se i danas. Imaju univerzalno znaenje u cijelom svijetu (prometni, potanski i drugi znakovi). Slika 4: Razni tipovi piktograma IZVOR: www.amoldonga.com htp://images.google.hr htp://www.autoskola-mb.hr 8Prola su vremena kada su se informacije sastojale samo od teksta.

Odavno postoji tenja uvoenja boje i likovnih detalja. Ak su se u srednjem vijeku runo pisane knjige oslikavale bojom (inicijali). Pronalaskom tiskarskog stroja oko 1450. Potreba za bojom se viestruko poveala.

Tada su se za oslikavanje knjiga najvie koristile crvena, modra, uta i smea boja. Slika 5: Srednjevjekovno knjino slikarstvo Izvor: htp://images.google.hr to se tie prezentacije kao kombinacije verbalne i neverbalne komunikacije, psiholozi kau da nam vie od 85% znanja dolazi putem vizualnih dojmova. Verbalna komunikacija (govor, izlaganje) obogauje se ako se u nju unesu slike u boji. To je najsigurniji nain da se privue i zadri panja sluatelja. Znanost nas ui da vidnim poticajima obraamo dvadeset pet puta vie panje nego slunim. Bolje je stvar jedanput vidjeti, - kae stara japanska poslovica, - nego sto puta sluati o njoj. Ako elite biti jasni, glavne misli i ideje prikaite pomou slika.

Sam govor nije dovoljan za razumijevanje i zadravanje panje. Vizualna sredstva postaju sve znaajniji pomagai za postizavanje jasnoe.2 Nesumnjivo, boja ima veliku perceptivnu snagu. 2 Carnegie, D. Psihologija uspjeha III, V. Izdanje, Prosvjeta Zagreb 1988. TEORIJA BOJE 3.1. DEFINICIJA BOJE Boju definiramo na dva naina3: Prva definicija kae da je boja apstraktne naravi i izraava osjet koji se javlja u ljudskom oku pod utjecajem elektromagnetskog zraenja (zrake vidljivog svjetla) valne duine izmeu 380 i 760 nm (nanometara).

Boja je prema ovoj definiciji psihiki doivljaj izazvan fizikim uzrokom i zavisi o fiziolokom i psiholokom stanju organizma. To znai da isto svjetlo moe izazvati razliite doivljaje boje kod razliitih ljudi, a ponekad i kod istog ovjeka. Isti predmet se prikazuje u razliitim bojama prema jakosti i sastavu svjetlosnog spektra koji se od tog predmeta odbija (reflektira) ili kroz njega prolazi (apsorbira).

Whilst some people are firmly convinced Tweetbot is a “heavy app”, I think such purported “heaviness” can be subjective in terms of visual appearance, because as far as the engine that powers scrolling and animations goes, Tweetbot is extremely snappy and fluid both on my iPhone 4S and iPad 2. My coworkers often make fun of me because I’m always on Twitter. The beefy A5 processor certainly helps in getting views to load quickly and a timeline with hundreds of tweets to scroll fast, and I’ll admit I haven’t tested Tweetbot on the original iPad, but I’m also fairly certain a lot of optimization was done on Tapbots’ side to make sure Tweetbot’s custom graphics wouldn’t interfere in any way with the UX. Good news: tweetbot for mac os. In spite of its custom UI, I didn’t find Tweetbot for iPad to be “heavy”.

U obinom ivotu se ipak govori o boji svjetla s obzirom na osjet koji ono izaziva. Osim o boji svjetla govori se i o boji tijela.

Druga definicija kae da je boja materijalne naravi i odnosi se na proizvod ili tvar koja daje boju drugim tvarima ili predmetima. To su bojila, pigmenti, a iskazujemo ih nazivima: ultramarin, oker, pariko plava, be itd. OPTIKI POJAM BOJE Refleksija ili apsorpcija bijele suneve svjetlosti daje boju nekome tijelu. Zraka bijele suneve svjetlosti sastoji se od niza zraka arene svjetlosti. To je dokazao fiziar Isaac Newton proputanjem bijele svjetlosti kroz staklenu trostranu prizmu. 3 Tehnika enciklopedija 2, JLZ, Zagreb, 1966.

10 Slika 6: Rasap svjetlosti Izvor: Tehnika enciklopedija 2 Slika 7: Newtonov pokus Izvor: www.phy.uniri.hr Bijela svjetlost se na prizmi rasipa u vie boja. Zraka svake boje ima razliiti kut loma zbog razliite valne duine. Crvena zraka vee valne duine (oko 760 nm) lomi se s najmanjim kutom, a ljubiasta koja ima manju valnu duinu (oko 380 nm) lomi se s najveim kutom. Kaemo da se bijela svjetlost rasipa u spektar od sedam boja (dugine boje): crvenu, naranastu, utu, zelenu, modru, indigo i ljubiastu. U prirodi je duga lijep primjer disperzije suneve bijele svjetlosti u kapljicama kie.

Slika 8: Dio duge Slika 9: Duga preko cijelog neba Izvor: images.google.hr/yahoo+rainbow Izvor: images.google.hr/yahoo+rainbow PODJELA BOJA: Sve boje se dijele na AKROMATSKE i KROMATSKE. AKROMATSKE boje su neprave ili nearene boje: bijela, crna i siva, a KROMATSKIM ili pravim bojama nazivamo sve ostale boje. Ako neko tijelo apsorbira sve zrake bijele svjetlosti koja pada na njega, ono nam se ini CRNO. 11 Ako neko tijelo reflektira sve zrake bijele svjetlosti ono nam se ini BIJELO, a ako zrake djelomino apsorbira i djelomino reflektira, ono nam se ini SIVO Ako neko tijelo upija sve zrake, a samo npr.

Crvenu odbija, tijelo e nam se uiniti CRVENIM. Ve prema tome koje zrake tijelo odbija, takvu boju emo vidjeti. Slika 10: Kako vidimo boju predmeta Izvor: www.snap2objects.com U vidljivom dijelu spektra, svjetlosni valovi tj.

Boje imaju tri osnovne fizike osobine: nijansu, odnosno svoju valnu duinu, intenzitet (jasnou) i istou (stupanj mijeanja s drugim bojama). Photoshop programska podrka, ali i ostali softverski proizvodi za obradu slike, imaju mogunost podeavanja sve tri osobine boje: nijansu HUE, intenzitet BRIGHTNESS i istou - SATURATION. NAINI DOBIVANJA BOJA (MODELI MIJEANJA BOJA) Mnogi su se znanstvenici fiziari (pored Newtona), filozofi, kao i umjetnici bavili teorijom boja i mijeanjem boja. Danas postoje dva osnovna naina dobivanja boja kako bi se iz osnovnih boja dobile sve ostale boje.

To su ADITIVNI i SUPTRAKTIVNI model. Aditivni model, tzv.

RGB model se zasniva na mijeanju obojenih svjetlosnih zraka (apsorpciji na crnoj podlozi), a suptraktivni ili tzv. CMYK model na refleksiju svjetlosnih zraka od bijele podloge (oduzimanju odreene boje od bijele svjetlosti). 12 Slika 11: Aditivni RGB i suptraktivni - CMYK model Izvor. Www.snap2objects.com 3.3.1. ADITIVNI ILI RGB MODEL Ljudsko oko u vidljivom dijelu spektra najbolje uoava crvenu, zelenu i plavu boju pa se ovaj model naziva po tim trima bojama: R red, G green, B blue). Ove tri boje se u ovom modelu smatraju primarnim bojama. Ovaj model se zasniva na Young Helmholtzovoj teoriji o trobojnoj osjetljivosti oka (I.

19.st.) i na Maxwellovim pokusima i elaboriranju ovoga modela (II. Slika 12: Vidljivi dio spektra Izvor: www.rgbworld.com Mijeanjem ovih triju primarnih boja u razliitim omjerima (razliitog intenziteta) mogu se dobiti sve ostale boje. Kombinacijom po dvije primarne boje svjetlosti jednakog intenziteta dobiju se sekundarne boje: CIJAN = ZELENA + PLAVA MAGENTA = CRVENA + PLAVA UTA = ZELENA + CRVENA. 13 Slika 13: Sekundarne boje Izvor: www.rgbworld.com Svaka sekundarna boja je komplementarna jednoj primarnoj. Kada se primarna i njezina komplementarna boja dodaju jedna drugoj dobije se bijela.

Parovi komplementarnih boja su: o CIJAN i CRVENA o MAGENTA i ZELENA o UTA i PLAVA. SUPTRAKTIVNI ILI CMYK MODEL Fotografije, tiskovine i prirodni objekti (primjer s jabukom) daju boju oduzimanjem ili apsorbiranjem odreene svjetlosne valne duine i reflektiranjem ostalih svjetlosnih valnih duina u oko promatraa. Dakle, od bijelog se dio svjetla oduzima i dobije se odreena boja. Taj fenomen se naziva SUPTRAKTIVNIM nainom dobivanja boja. Predmeti u prirodi nemaju ustvari svoju boju. Oni jednostavno odbijaju zrake odreene valne duine, npr.

Zelene, u nae oko ili npr. Na film u kameri i onda taj predmet vidimo zelenim. Sve ostale zrake predmet apsorbira. Suptraktivni model mijeanja boja nalazimo na fotografijama u boji i otiscima u boji na bijelom papiru. Materijali koji oduzimaju odreene valne duine a ostale reflektira su, dakle, bijeli papir ili platno ili optiki filtri. Tako se danas koristi etverobojni tisak kao standardni postupak viebojnog tiska koji se temelji na spoznaji da se kombinacijom modrozelene (cijan), grimizne (magenta) i 14ute koje su komplementarne osnovnim bojama (crvenoj, zelenoj, plavoj) moe dobiti bilo koji obojeni ton. Teoretski, ako se sve tri transparentne boje: uta, magenta i cijan u jednakim omjerima tiskaju jedna preko druge, one apsorbiraju sve zrake bijele svjetlosti i nita ne reflektiraju, dobije se crno.

Meutim, u stvarnosti ne dobije se potpuno crno nego prljavo smee pa se dodaje jo i etvrta crna boja kako bi se moglo dobiti potrebno zacrnjenje. Time se postie i uteda na trima bojama da se njihovim prekrivanjem dobije crno. Zbog etiri boje ovaj se model mijeanja boja naziva CMYK (Cyan, Magenta, Yellow, Key). Crna se biljei s K, jer je B oznaka za plavu boju.

Slika 14: Kako vidimo boju papira Izvor: www.rgbworld.com Donjom tablicom se objanjava ova slika. Tablica 1: Suptraktivni CMYK model mijeanja boja Boja tinte Apsorbira Reflektira Dobije se boja C Crveno svjetlo Zeleno i plavo svjetlo Cijan M Zeleno svjetlo Crveno i plavo svjetlo Magenta Y Plavo svjetlo Crveno i zeleno svjetlo uta M + Y Zeleno i plavo svjetlo Crveno svjetlo Crvena C + Y Crveno i plavo svjetlo Zeleno svjetlo Zelena C + M Crveno i zeleno svjetlo Plavo svjetlo Plava 15 3.3.3. SLIKARSKO MIJEANJE BOJA Ovo je najstariji model mijeanja boja i odnosi se na boju kao pigment. Mnogi umjetnici bavili su se teorijom boja pa je jedan od njih, Johannes Itten, znanstvenik i slikar, pripadnik umjetnikog pokreta Bauhaus izradio 1920.

Studiju klasifikacije i odnosa meu bojama. Poznat je njegov dvanaestodjelni krug boja u kojemu je odredio geometrijski odnos boja. U tom su krugu boje podijeljene na primarne, sekundarne i tercijarne, a takoer i na komplementarne boje. OSNOVNE (PRIMARNE) BOJE: o UTA o PLAVA o CRVENA Te tri boje meusobnim mijeanjem daju sve ostale boje, a one same se ne mogu dobiti nikakvim mijeanjem. Primarne boje se u Ittenovom krugu nalaze pod kutom od 1200.

Mijeanjem ovih triju boja u jednakim omjerima dobije se crno, slino kao kod CMYK modela. Slika 15: Ittenov krug boja Izvor: Plazibat, M.: Papir i grafiki materijali 16 SEKUNDARNE BOJE: Nastaju mijeanjem dviju primarnih boja u jednakim omjerima i takoer se u krugu boja nalaze pod kutom od 1200. To su: o NARANASTA = CRVENA + UTA o ZELENA = PLAVA + UTA o LJUBIASTA = PLAVA + CRVENA. Slika 16: Krug boja (primarne, sekun- Slika 17: Komplementarne boje darne i tercijarne boje) Izvor: www.snap2objects.com U krugu se vide i TERCIJARNE BOJE koje nastaju mijeanjem primarne i njoj susjedne sekundarne boje. U krugu boja one su prikazane najmanjim krugovima. KOMPLEMENTARNE BOJE su meusobno najudaljenije, dijametralno suprotne u krugu boja. One predstavljaju najvei kotrast pa ih treba paljivo koristiti.

KRITERIJI OBLIKOVANJA PORUKE U BOJI Boja utjee na nae emocije. Stoga je vano tu injenicu uzeti u obzir pri dizajniranju neke poruke, bilo na poslovnom dokumentu, bilo na predloku za prezentaciju, bilo na web stranici. 17Utjecaj boje na psihu je predmet ozbiljnih znanstvenih istraivanja, no ne postoji jedinstveni znanstveni stav o tome. Boja je psihiki doivljaj bez obzira na njen spektarni sastav. Grana znanosti koja ispituje odnose izmeu fizikih pojava kao stimulusa i psihikih pojava kao reakcija na te stimuluse naziva se psihofizika. SKLAD BOJA Osjet boje razlikuje se od ovjeka do ovjeka, dakle to je subjektivan doivljaj, no razliite boje mogue je i kvantitativno odrediti objektivnom metodom: ureajem spektrofotometrom.

Animiranje Pozadinu Slajda U Programu Powerpoint 2016 Za Macbook

U komunikacijskim medijima posebnu panju treba posvetiti skladu, harmoniji boja. Pod skladom boja podrazumijevamo kombiniranje boja na nain koji je ugodan naem oku i koji mora zadovoljiti estetsko naelo. Postoje uputstva, prirunici pa ak i interaktivni alati kao pomo dizajnerima u izboru skladnih boja.

Pomou takvih alata dizajneri mogu slobodno kombinirati boje na slikama i automatski mijenjati boje pozadine ili drugih dijelova slike kako bi uskladili boje na najprihvatljiviji nain. Slika 18: Predloci za usklaivanje boja na krugu boja Izvor: www.websiteoptimization.com 4 Lopac, V. Kulii, P.: FIZIKA 4, udbenik za 4. Razred srednjih kola, kolska knjiga Zagreb 1999. 18 Skladne boje prema slici su one koje ulaze u siva podruja na kotau boja.

Kako se vidi, postoji vie mogunosti izbora (tipova). Kota boja se moe rotirati, a siva podruja ostaju fiksna. Skup boja koje padaju u sivo podruje smatra se skladnim. Slika19: Primjer usklaivanja boja Izvor: www.websiteoptimization.com 4.2. KONTRAST BOJA Jednostavno reeno, kontrast je odnos suprotnosti.

On je naroito vidljiv kod boja. Meu njima postoji vie razliitih kontrasta: o kontrast boje prema boji o svijetlo tamno o toplo hladno o komplementarni kontrast i drugi. KONTRAST BOJE PREMA BOJI I SVIJETLIH BOJA PREMA TAMNIMA Tako je najvei kontrast izmeu primarnih boja: izmeu plave, ute i crvene. Osnovni je kontrast, svijetlo tamno, meu akromatskim bojama: crne i bijele. Dobar kontrast ostvaruju i crvena bijela, crna - uta i plava bijela. Najmanji kontrast ostvaruju: bijela uta, crvena naranasta i crna plava. U dizajnu poruke esto se primjenjuje isticanje u nekom tekstu fluorescentno utom bojom.

Mjeanjem razliitih boja s bijelom, dobiju se njene i iste nijanse koje djeluju vrlo ugodno. Takve mjeavine nazivamo PASTELNIM bojama. One se mnogo primjenjuju u dizajnu podloga predloaka, dokumenata, slika i shematskih prikaza jer su u tu svrhu ugodnije i efektnije od osnovnih boja. Suprotno tome, mijeanjem boja s crnom dobiju se tamni i prljavi tonovi koji ne djeluju ugodno.

KONTRAST MEU TOPLIM I HLADNIM BOJAMA Ovaj kontrast ima vrlo veliku mo na emocije i moe postii ugodan ali i neugodan doivljaj. Tako TOPLE BOJE na ovjeka djeluju poticajno i veselo, a u optikom smislu poveavaju i pribliavaju prostor. Djeluju ivo, nametljivo. Toplim bojama se smatraju uta, crvena i naranasta. Nazivaju se i dinamikim bojama jer izazivaju doivljaj pokreta i prostora.

HLADNE BOJE su plava, zelena i ljubiasta. Djeluju smireno i ozbiljno pa se jo nazivaju statikim bojama. Koristimo ih u dizajnu kada elimo postii ozbiljnost. Hladne boje produbljuju prostor i udaljavaju ga, suprotno toplim bojama.

Daju osjeaj hladnoe. 20 Slika 20: Tople i hladne boje Izvor: www.snap2objects.com Na slici je uoljiva granica izmeu toplih i hladnih boja. Razumna kombinacija toplih i hladnih boja djeluje ugodno i njihova dobra ravnotea takoer funkcionira kao estetsko naelo. Kontrast ne smije biti prevelik. Veliki kontrast je teko prihvatljiv. Bez obzira na to koje se boje koriste, kontrast treba biti u razumnim granicama. Takva e poruka biti prihvatljiva i oku privlana.

Pri mijeanju boja moramo biti oprezni da ne izazovemo kaos i nered. Pretjerano arenilo zamagljuje osnovnu ideju koju elimo poslati porukom. EMOTIVNI DOIVLJAJ BOJE Poznato je da boja izaziva kod ljudi razliite emocije. Izbor boje pri dizajniranju poruke je jedan od kriterija uspjenosti njezinog prihvaanja. Neodgovarajui izbor boje moe negativno utjecati na emocije. Takoer valja naglasiti da ista boja moe u razliitim kulturama imati posve razliito znaenje.

Animiranje Pozadinu Slajda U Programu Powerpoint 2016 Za Mac Download

Uzmimo za primjer crno i bijelo. U zapadnim zemljama crno se smatra ozbiljnim ali i tunim.

Treba s oprezom uzeti u obzir pri dizajniranju ili dekoriranju 21depresivni utjecaj crnoga. Crno je tradicionalna boja alosti. Suprotno tome, bijelo znai mir, istou i optimizam. Zbog toga je bijelo tradicionalna boja vjenanice. Nezamislivo je u zapadnom svijetu da se mlada udaje u crnom ili da se na sprovod ide u bijelom. Meutim, u nekim je istonim zemljama bijelo boja alosti. Stoga treba unaprijed znati za koga i gdje e se prezentirati neka ideja.

Boja stimulira emocije na sasvim drugi nain nego kako utjee na razum. Ona moe uzbuditi, razveseliti, impresionirati, ali takoer izazvati negativne asocijacije. Dobro je znati kako veina ljudi reagira na neku boju da se otkloni pogreka u njezinom izboru. Ipak, apsolutna istina ne postoji. Ljudska psiha je vrlo kompleksna.